Odvodni kanal

Odvodni kanal

O rječniku

E-Rječnik je najveći i najpouzdaniji besplatni višejezični online rječnik koji nudi mogućnost prijevoda preko 700.000 riječi i pojmova sa hrvatskog na engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, češki i ruski jezik.

E-Rječnik pruža sve vrste jezičnih usluga za prijevod i učenje stranih jezika i nudi preko 700.000 stručnih prijevoda riječi, fraza, izraza i rečenica u rasponu od formalnih i profesionalnih riječi i terminologije do neformalnog žargona koji se sve češće i češće upotrebljava. Nakon unosa željenog termina kao rezultat pretrage naš online rječnik nudi istovremeni prijevod na sve gore spomenute jezike čime se u velikoj mjeri razlikuje od ostalih online rječnika koji istovremeno nude mogućnost prijevoda između najviše dva jezika.

Osim na hrvatskom jeziku, rječnik nudi mogućnost pretrage i prijevoda i na ostalim jezicima tako da možete koristiti: Englesko hrvatski rječnik Hrvatsko engleski rječnik Njemačko hrvatski rječnik Hrvatsko njemački rječnik Hrvatsko talijanski rječnik Talijansko hrvatski rječnik Hrvatsko francuski rječnik Francusko hrvatski rječnik Hrvatsko češki rječnik Češko hrvatski rječnik Hrvatsko ruski rječnik Rusko hrvatski rječnik

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, komentara ili prijedloga za unaprijeđenje rječnika slobodno nas kontaktirajte.



Watch video about odvodni kanal

HE Formin - odvodni kanal leta 2010

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 32. stavka 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine donijela

O POPISU VODA I. REDA

Ovom Odlukom utvrđuje se Popis voda I. reda, koji uključuje međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale, te bujične vode veće snage.

1. MEĐUDRŽAVNE VODE

U međudržavne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 40. Zakona o vodama, a čija je površina sliva veća od 50 km² ili duljina vodotoka veća od 20 km.

– potok Karašica (Baranja),

– potok Sušica Ozaljska,

– potok Šantavec,

– potok Trnava Dravska,

– rijeka Bregana,

– rijeka Butišnica,

– rijeka Čabranka,

– rijeka Dragonja,

– rijeka Konavočica,

– rijeka Neretva,

b) umjetna vodna tijela:

– kanal Šipovača (prokop),

– odvodni kanal Karašica (Baranja),

– sustav Parilo – Brza voda – Matica Rastoka – Matica Vrgorac – odvodni kanal – Jadransko more,

– sustav Trebižat (Ričina – Suvaja – Sija – Vrljika),

– tunel Dubrovnik,

c) prirodna jezera:

– jezero Boroš Drava,

– jezero Križnica;

d) akumulacije i retencije:

– akumulacija Sutlansko jezero,

– akumulacija Varaždin,

– retencija Topoljski Dunavac;

2. PRIOBALNE VODE

U priobalne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 65. Zakona o vodama.

3. DRUGE VEĆE VODE I KANALI

U vodotoke se svrstavaju sve vode čije je slivno područje veće od 200 km² ili dužina veća od 20 km.

– potok Bistrec – Rakovica,

– potok Breznica Orešačka,

– potok Breznica Stipanovačka,

– potok Čemernica (sisačka),

– potok Črnec (ušće u Glogovnicu),

– potok Črnec (ušće u kanal Lonja – Strug),

– potok Grđevica,

– potok Kamešnica,

– potok Kosteljina,

– potok Plavnica,

– potok Sloboština,

– potok Topličina,

– potok Trnava Murska,

– potok Velika Osatina,

– potok Vojlovica,

– rijeka Bistra Koprivnička,

– rijeka Bjelovarska,

– rijeka Breznica (đakovačka),

– rijeka Brižnica,

– rijeka Donja Dobra,

– rijeka Garešnica,

– rijeka Gliboki,

– rijeka Glogovnica,

– rijeka Horvatska,

– rijeka Karašica (miholjačka),

– rijeka Kaznica,

– rijeka Kotarka,

– rijeka Krapina,

– rijeka Krapinica,

– rijeka Krka (šibenska),

– rijeka Kupčina,

– rijeka Kutinica,

– rijeka Lonja Trebež,

– rijeka Miljašić Jaruga,

– rijeka Mrežnica,

– rijeka Orljava,

– rijeka Plitvica,

– rijeka Radonja,

– rijeka Rešetarica,

– rijeka Severinska,

– rijeka Stari Trebež,

– rijeka Toplica,

– rijeka Veliki Strug,

– rijeka Voćinska,

– rijeka Zrmanja,

– rijeka Žavnica,

– rijeka Žrnovnica,

– sustav Donja Neretva (rijeka Mala Neretva, Prunjak, Mislina, obodni kanal Kuti, obodni kanal Koševo – Vrbovci),

– Velika Rijeka (bjelovarska);

U kanale se svrstavaju sva umjetna vodna tijela od veće važnosti za obranu od poplava i navodnjavanje.

– Bobotski kanal,

– Derivacijski kanal Črnec – Lonja (Žutica),

– Desni obodni kanal Cetine,

– Glavni Daljski kanal,

– Istočni lateralni kanal Jelas polja,

– kanal Crni Fok,

– kanal Glavni Tenjski,

– kanal Gorjan-Punitovci,

– kanal Kopačevo,

– lateralni kanal Adžamovka – Orljava,

– lateralni kanal Krak,

– lateralni kanal Lomnica,

– lijevi gornji obodni kanal Cetine,

– obodni kanali (obuhvatni 2 i 3) Čepić polja,

– obodni kanal br. 2. Donja Raša,

– obodni kanal br. 5. Donja Raša,

– obodni kanal Krapanj,

– obodni kanal Srednja Mirna,

– odvodni sustav Klićevica – Nadin – Polača – Vrana – more,

– oteretni kanal Butoniga,

– oteretni kanal Kupa – Kupa,

– oteretni kanal Lonja – Strug,

– oteretni kanal Odra,

– oteretni kanal Profesor Bella,

– oteretni kanal Svetog Odorika,

– Poganovačko Kravički kanal,

– potok Gaboška Vučica,

– Prokop Bazijaš,

– sabirni kanal uz autocestu Zagreb – Rijeka,

– Savak Bogdanovački,

– spojni kanal Ilova – Pakra,

– spojni kanal Karašica – Drava,

– spojni kanal Kupčina,

– spojni kanal Lapovac – Našička rijeka,

– spojni kanal Oranica,

– spojni kanal Vojlovica – Voćinka

– spojni kanal Vuka – Bobotski kanal,

– spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma,

– tunel akumulacija Gusić – HE Senj,

– tunel Bajer – Dubračina,

– tunel Bokanjac,

– tunel Gacka – akumulacija Gusić,

– tunel Lika – Gacka,

– tunel Lokvarka – Ličanka,



More information about odvodni kanal

Urođena neprohodnost odvodnih suznih puteva (začepljen suzni kanal) se javlja u 1-6% slučajeva novorođene dece. U 90-95% slučajeva prohodnost se uspostavlja spontano u prvoj godini života. Od preostalih 5-10% dece, u 60% se spontano uspostavlja prohodnost tokom druge godine života. Nakon pete godine, malo je verovatna spontana rezolucija. Simptomi su suzenje oka, slepljenost trepavica sluzavo-gnojavim iscedkom i iritacija kože kapaka zbog konstantnog vlaženja.

Hirurška intervencija kojom se uspostavlja prohodnost se, zbog gore navedenih statističkih podataka, ne radi pre 10-og meseca života. Do tada je potrebno sprovoditi higijenu kapaka vatenim štapićem natopljenim fiziološkim rastvorom, masažu suzne kesice i zaštitu očišćene kože vazelinom. Uzimanje brisa i terapija antibiotskim kapima se sprovodi u slučaju infekcije sluznice oka (konjunktivitis).

U malom broju slučajeva može doći do dakriocistitisa (upala suzne kesice), zbog čega je potrebna primena sistemskih antibiotika.

Hirurška intervencija se radi u kratkotrajnoj opštoj anesteziji. Intervencija traje 5-10 minuta, koliko je potrebno da se u kontrolisanim uslovima, uz minimalnu traumu, izvede procedura. Tehnika intervencije podrazumeva propiranje suznog kanala tečnošću pod pritiskom, čime se uklanja membrana na kraju suznog kanala koji se završava u nosu. Tok intervencije se kontroliše nosnim endoskopom, kojim se može videti da li osim membrane postoji još neka prepreka oticanju suza, kao što je npr. uvećana ili impaktirana donja nosna školjka. Ukoliko je to slučaj, potrebno je osloboditi mesto otvora suznog kanala, laganim potiskivanjem nosne školjke suprotno od njega, u protivnom se može desiti da procedura ne uspe. U nekim slučajevima, gde postoji suženje kanala, potrebno je postavljanje silikonskog stenta u kanal, koji se vadi nakon 3-6 meseci.

Intervencija bez opšte anestezije (lokalna anestezija kod dece nije moguća) se ne preporučuje zbog psiho-fizičke traume deteta i značajnog povećanja rizika od komplikacija, odnosno oštećenja ovih delikatnih struktura usled trzaja glave deteta i grčenja mišića kapaka. Takođe, usled plača deteta i posledičnog nepravilnog disanja, može doći do udisanja tečnosti kojom se vrši propiranje.

Kod malog broja dece, prohodnost odvodnih suznih puteva nije moguće uspostaviti gore navedenim metodama, te je potrebno stvoriti nov put za oticanje suza (by-pass), operacijom koja se zove dakriocistorinostomija ili skraćeno DCR.

Stečena neprohodnost odvodnih suznih puteva (zapušen suzni kanal) se najčešće javlja kod žena nakon srednje životne dobi. Prvi simptom je suzenje oka, međutim tokom vremena može doći do infekcije, odnosno, upale suzne kesice.

Operacija suznog kanala se vrši kroz mali rez na strani korena nosa-tzv.eksterna DCR. Operacija se radi u opštoj ili lokalnoj anesteziji. Ožiljak od operativnog reza, na koži korena nosa je jedva vidljiv nakon 2-3 meseca. Prilikom operacije se, u novoformiran otvor za oticanje suza postavlja silikonski stent, koji se vadi u ambulanti nakon 2 meseca. Ispiranje nosa fiziološkim rastvorom kod kuće i endoskopsko praćenje i čišćenje ranice u nosu, prilikom postoperativnih kontrola, veoma je važno za očuvanje prohodnosti.

Operaciju je moguće izvršiti i bez reza na koži, putem lasera, koji se uvodi kroz suzne kanaliće do suzne kesice. Iz suzne kesice, laserom se pravi nov otvor za oticanje suza u nosnu šupljinu (trans-kanalikularna laser DCR). Tokom intervencije je neophodna kontrola dejstva lasera unutar nosa putem endoskopa.

Operacija suznog kanala se može vršiti i kroz unutrašnjost nosa (endonazalna DCR).

U situaciji kada su potpuno neprohodni suzni kanalići (kanalikularni sistem), potrebno je ugraditi specijalnu staklenu cevčicu, kojom se iz unutrašnjeg ugla oka suze sprovode u nos.



Images about odvodni kanal

Leave a Replay

Make sure you enter the(*)required information where indicate.HTML code is not allowed